VLADA TUZLANSKOG KANTONA
www.vladatk.gov.ba
VLADA TUZLANSKOG KANTONA
www.vladatk.gov.ba
Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te gradjani Bosne i Hercegovine ovime odredjuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:
(1) Kontinuitet. Republika Bosna i Herzegovina, cije ce sluzbeno ime od sada biti \"Bosna i Hercegovina\", nastavlja svoje pravno postojanje prema medjunarodnom pravu kao drzava, uz prilagodbu njezina unutarnjeg ustroja prema ovdje sadrzanim odredbama te unutar njezinih medjunarodno priznatih granica. Ona ostaje clanica Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina moze zadrzati ili zatraziti clanstvo u organizacijama u sklopu sustava Ujedinjenih naroda i drugim medjunarodnim organizacijama.
(2) Demokratska nacela. Bosna i Hercegovina demokratska je drzava koja funkcionira na nacelima pravne drzave te ima slobodne i demokratske izbore.
(3) Sastav. Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu \"entiteti\").
(4) Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta nece uspostavljati kontrole na granicnim crtama izmedju entiteta.
(5) Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
(6) Znakovlje. Bosna i Hercegovina imat ce znakovlje kakvo utvrdi njezina Parlamentarna skupstina te potvrdi Predsjednistvo.
(7) Drzavljanstvo. Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine koje ce regulirati Parlamentarna skupstina, te drzavljanstvo svakog od entiteta koje ce regulirati svaki od entiteta, pod uvjetom: (a) da su svi drzavljani bilo kojega od entiteta time i drzavljani Bosne i Hercegovine.
(b) da se nijednoj osobi ne uskrati drzavljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na proizvoljan nacin ili pak tako da ostane bez drzavljanstva. Ni jednoj osobi nece se uskratiti drzavljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovi spola, rasne pripadnosti, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasnistva, rodjenja ili drugog statusa.
(c) Sve osobe koje su bile drzavljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava drzavljani su Bosne i Hercegovine. Drzavljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6. travnja 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat ce Parlamentarna skupstina.
(d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati i drzavljanstvo druge drzave, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, odobren od strane Parlamentarne skupstine u skladu s Clankom 4.(4)(d), izmedju Bosne i Hercegovine i odnosne drzave. Osobe s dvojnim drzavljanstvom mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivaliste u Bosni i Hercegovini.
(e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uziva zastitu Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta moze izdavati putovnice Bosne i Hercegovine svojim drzavljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdati putovnice drzavljanima kojima nisu izdane putovnice od strane nekog od entiteta. Postojat ce sredisnja evidencija svih putovnica koje izdaju entiteti i Bosna i Hercegovina.
Član 2.
Ljudska prava i temeljne slobode
1) Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najvisu razinu medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu postojat ce Komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Opceg okvirnog sporazuma.
(2) Medjunarodni standardi. Prava i slobode odredjeni u Europskoj konvenciji za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima izravno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.
(3) Popis prava. Sve osobe unutar podrucja Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje ukljucuju:
(a) Pravo na zivot.
(b) Pravo na nepodvrgavanje mucenju, nehumanom ili ponizavajucem postupku ili kazni.
(c) Pravo osobe da ne bude drzana u ropstvu ili potcinjenosti ili da obavlja prisilni ili obvezatni rad.
(d) Prava na slobodu i sigurnost licnosti.
(e) Pravo na posteno sudjenje u gradjanskim i krivicnim predmetima, te druga prava u svezi s krivicnim postupcima.
(f) Pravo na privatni i obiteljski zivot, dom i postu.
(g) Slobodu misljenja, savjesti i vjere.
(h) Slobodu izrazavanja.
(i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.
(j) Pravo na zakljucenje braka te osnivanje obitelji.
(k) Pravo na imovinu.
(l) Pravo na obrazovanje.
(m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.
(4) Nediskriminacija. Uzivanje prava i sloboda iz ovoga clanka ili medjunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rodjenja ili drugog statusa.
(5) Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Opceg okvirnom sporazumu imaju pravo na povrat imovine koje su bili liseni tijekom neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne moze vratiti. Svaka obveza ili izjava u svezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod prinudom nevazeca je i nistavna.
(6) Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladina tijela, kao i posredna tijela kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta, primjenjuju i postuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2).
(7) Medjunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom medjunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.
(8) Suradnja. Sva nadlezna tijela u Bosni i Hercegovini suradjivat ce i osigurati neogranicen pristup:
svim medjunarodnim mehanizmima za pracenje stanja ljudskih prava uspostavljenima za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima ustanovljenima od strane bilo kojega od medjunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovome Ustavu; Medjunarodnom sudu za ratne zlocine na prostoru bivsu Jugoslaviju (te ce se osobito pokoravati nalozima izdanima na temelju clanka 29. Statuta toga suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u svezi ljudskih prava ili humanitarnog prava dodijeli Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član 3.
Nadleznosti i odnosi izmedju ustanova
Bosne i Hercegovine i entiteta
(1) Nadleznosti ustanova Bosne i Hercegovine. Slijedeca pitanja spadaju u nadleznost ustanova Bosne i Hercegovine:
(a) Vanjska politika.
(b) Vanjskotrgovinska politika.
(c) Carinska politika.
(d) Monetarna politika kao sto je navedeno u Clanku 7.
(e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.
(g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava izmedju entiteta, ukljucujuci odnose s Interpolom.
(h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima\/sredstvima.
(i) Reguliranje prometa izmedju entiteta.
(j) Kontrola zracnog prometa. <\/blockquote>
(2) Nadleznost entiteta. (a) Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim drzavama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i Hercegovine.
(b) Svaki od entiteta pruzit ce svu potrebnu pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogucilo izvrsavanje medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, s time da za financijske obveze koje jedan od entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, osim ako je preuzimanje te obveze bilo neophodno za nastavljanje clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
(c) Entiteti ce na podrucjima pod svojom nadleznoscu osigurati sigurno okruzje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje ce djelovati u skladu s medjunarodno priznatim standardima te postivati medjunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg Clanka 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
(d) Svaki od entiteta takodjer moze sklapati sporazume s drzavama i medjunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skupstine. Parlamentarna skupstina moze zakonom precizirati da za odredjene vrste sporazuma nije potrebna takva privola. (3) Zakonodavstvo i nadleznosti entiteta i ustanova. (a) Sve vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izricito ne dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine, bit ce one koje postoje u entitetima.
(b) Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti ce se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje medjusobno nespojive odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opca nacela medjunarodnog prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.(4) Uskladjivanje. Predsjednistvo moze odluciti da olaksa uskladjivanje izmedju entiteta glede pitanja koja nisu u nadleznosti Bosne i Hercegovine prema odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori u bilo kojemu konkretnom slucaju.
(5) Dodatne odgovornosti.
(a) Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se sloze entiteti; koja su utvrdjena u aneksima 5 do 8 Opceg okvirnog sporazuma; ili pak koja su neophodna za ocuvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politicke nezavisnosti, i medjunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti medju institucijama Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije.
(b) U roku od sest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti ce zapoceti pregovore glede ukljucivanja drugih pitanja, ukljucujuci koristenje energetskih resursa i zajednicke gospodarske projekte, u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.
Član 4.
Parlamentarna skupstinaParlamentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda i Zastupnicki dom. (1) Dom naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trecine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike Srpske (pet Srba).
(a) Hrvatske i bosnjacke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bosnjacki zastupnici Zastupnickog doma Federacije. Poslanike iz Republike Srpske odabire Narodna skupstina Republike Srpske.
(b) Devet clanova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su nazocna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska poslanika. (2) Zastupnicki dom. Zastupnicki dom sastoji se od 42 clana, od kojih su dvije trecine izabrane s podrucja Federacije, a jedna trecina s podrucja Republike Srpske. (a) Zastupnici Zastupnickog doma izravno se biraju u njihovu entitetu u skladu s izbornim zakonom kojega usvoji Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbori odrzat ce se u skladu s Aneksom 3. Opceg okvirnog sporazuma.
(b) Vecina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnicki dom tvori kvorum. (3) Postupci. (a) Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova odabira ili izbora.
(b) Svaki od domova vecinom glasova usvaja svoj poslovnik te medju svojim clanovima bira jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjednickog mjesta izmedju te tri odabrane osobe.
(c) Za donosenje svih zakona potrebna je suglasnost oba doma.
(d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom nazocnih koji pristupe glasovanju. Poslanici i zastupnici potrudit ce se da u vecini bude zastupljena najmanje jedna trecina glasova poslanika ili zastupnika s podrucja svakog od entiteta. Ako to ne bude slucaj, predsjednik i dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokusavaju ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose vecinom glasova nazocnih clanova koji pristupe glasovanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine ili vise poslanika ili zastupnika iz jednog ili drugog entiteta.
(e) Prijedlog odluke Parlamentarne skupstine moze se proglasiti stetnim po vitalni interes bosnjackog, hrvatskog ili pak srpskog naroda od strane vecine bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke je za dobivanje suglasnosti u Domu naroda potrebna vecina glasova nazocnih bosnjackih, hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe glasovanju.
(f) Kad vecina bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva zajednicku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bosnjackih, hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrjesenja toga pitanja. Ako to komisija ne ucini u roku od pet dana, slucaj ce biti predan Ustavnom sudu koji ce u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu regularnost.
(g) Predsjednistvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod uvjetom da odluku Doma o raspustanju odobri vecina koja ukljucuje vecinu poslanika barem dva od tri naroda: Bosnjaka, Hrvata ili pak Srba.
(h) Odluke Parlamentarne skupstine ne stupaju na snagu prije objavljivanja.
(i) Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju javno.
(j) Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivicnopravno ni gradjanskopravno za djela pocinjena u sklopu njihovih duznosti u Parlamentarnoj skupstini.
(4) Ovlasti. Parlamentarna skupstina ima slijedece ovlasti: (a) Prema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjednistva ili pak radi obavljanja nadleznosti Parlamentarne skupstine prema ovome Ustavu.
(b) Odlucuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(c) Odobrava proracun za ustanove Bosne i Hercegovine.
(d) Odlucuje o suglasnosti za ratifikaciju medjunarodnih ugovora.
(e) Odlucuje o ostalome sto je potrebno za obavljanje njezinih duznosti ili pak duznosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.
Član 5.
PredsjednistvoPredsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije, te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske.
(1) Biranje i trajanje mandata. (a) Clanovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu (svaki birac glasuje za popunjenje jednog mjesta u Predsjednistvu) u skladu s izbornim zakonom kojega usvoji Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbori odrzat ce se u skladu s Aneksom 3. Opceg okvirnog sporazuma. Ispraznjeno mjesto u Predsjednistvu doticni ce entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skupstina.
(b) Clanovi Predsjednistva na prvim se izborima biraju na dvije godine; na svim slijedecim izborima biraju se na cetiri godine. Clanovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom cetiri godine ne mogu biti ponovo birani.(2) Postupci. (a) Predsjednistvo odredjuje vlastiti poslovnik, kojim se predvidja odgovarajuce obavjestavanje o svim sastancima Predsjednistva.
(b) Clanovi Predsjednistva izmedju sebe imenuju Predsjednika. U prvome mandatu Predsjednik ce biti onaj clan koji dobije najveci broj glasova. Potom nacin odabira Predsjednika, rotacijom ili na neki drugi nacin, utvrdjuje Parlamentarna skupstina u skladu s Clankom (4)(3).
(c) Predsjednistvo ce nastojati sve svoje odluke \/odnosno one koje se ticu pitanja iz Clanka 3.(1) (a) do (e)\/ donositi konsenzusom. Te odluke pak, podlozno doljnjem stavku (d), mogu donositi dva clana kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
(d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze s nekom odlukom Predsjednistva moze je proglasiti stetnom po vitalni interes entiteta na podrucju kojega je izabran, pod uvjetom da to ucini u roku od tri dana od donosenja odluke. Takve odluke odmah se proslijedjuju Narodnoj skupstini Republike Srpske, ako je njezinu stetnost izjavio clan s toga podrucja, odnosno bosnjackim poslanicima Doma naroda Federacije, ako je stetnost izjavio bosnjacki clan, ili pak hrvatskim poslanicima toga tijela, ako je stetnost izjavio hrvatski clan. Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije trecine glasova navedenih poslanika u roku od deset dana nakon njezina proslijedjenja, osporena odluka Predsjednistva ne stupa na snagu.(3) Ovlasti. Predsjednistvo ima ovlasti:
(a) Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
(b) Imenovati veleposlanike i druge medjunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti odabrane s podrucja Federacije.
(c) Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u medjunarodnim i europskim organizacijama i ustanovama, te zatraziti clanstvo u takvim organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije clanica.
(d) Pregovarati o medjunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, opozivati ih te, uz suglasnost Parlamentarne skupstine ratificirati.
(e) Izvrsavati odluke Parlamentarne skupstine.
(f) Predlagati, na preporuku Vijeca ministara, godisnji proracun Parlamentarne skupstine.
(g) Na zahtjev, a najmanje jednom godisnje, podnositi izvjesca Parlamentarnoj skupstini o izdacima Predsjednistva.
(h) Prema potrebi uskladjivati se s medjunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
(i) Obavljati druge zadace koje se pokazu neophodnima za izvrsavanje njegovih duznosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupstina ili pak o kojima se dogovore entiteti.
(4) Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Predsjednik predlaze ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. (a) Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na podrucjima navedenima u Clanku 3.(1), (4) i (5), te za podnosenje izvjesca Parlamentarnoj skupstini (koje barem jednom godisnje ukljucuje izdatke Bosne i Hercegovine).
(b) S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih ministara. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma.
(c) Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje. (5) Stalni odbor. (a) Svaki clan Predsjednistva po sluzbenoj duznosti ima civilnu nadleznost zapovijedanja oruzanim snagama. Niti jedan od entiteta nece drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oruzane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima nece ulaziti ili se zadrzavati na podrucju drugog entiteta bez suglasnosti vlade ovoga potonjeg te Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini imaju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i Hercegovine.
(b) Clanovi Predsjednistva odabiru Stalni odbor za vojna pitanja radi uskladjivanja djelatnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi Predsjednistva clanovi su Stalnog odbora.
Član 6.
Ustavni sud1) Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet clanova.
(a) Cetiri clana odabire Zastupnicki dom Federacije, a dva clana Narodna skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana odabire predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjednistvom.
(b) Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama moze biti sudac Ustavnog suda. Suci koje odabere predsjednik Europskog suda za ljudska prava ne smiju biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih drzava.
(c) Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranije podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Susljedno imenovani suci obnasaju duznost dok ne navrse 70 godina zivota, ukoliko prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca.
(d) Za imenovanja nakon isteka vise od pet godina od prvotnog imenovanja sudaca, Parlamentarna skupstina moze zakonom odrediti drugaciji nacin odabira troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
(2) Postupci. (a) Vecina svih clanova suda tvori kvorum.
(b) Sud usvaja vlastiti poslovnik vecinom svih clanova, rasprave su javne, a odluke se obrazlazu i objavljuju. (3) Nadleznost. (a) Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili medju ustanovama Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ali se ne ogranicavajuci na pitanje:
- Je li odluka nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom susjednom drzavom u skladu s Ustavom, ukljucujuci odredbe koje se ticu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
- Je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u skladu s Ustavom.
Postupak moze pokrenuti samo clan Predsjednistva, predsjednik Vijeca ministara, predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne skupstine, cetvrtina clanova bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine, ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od entiteta.
(b) Ustavni sud takodjer ima apelacionu nadleznost nad pitanjima u svezi s ovim Ustavom glede presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
(c) Ustavni sud nadlezan je za pitanja koja mu predoci bilo koji sud u Bosni i Hercegovini glede toga je li neki zakon, o cijoj valjanosti ovisi odluka toga suda, u skladu s ovim Ustavom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u svezi s postojanjem ili opcim dosegom vladavine medjunarodnog prava u svezi s odlukom doticnog suda.(4) Odluke. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuce.
Član 7.
Sredisnja bankaSredisnja banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
1) Nadleznost Sredisnje banke utvrdjuje Parlamentarna skupstina Medjutim, tijekom prvih sest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, vec u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skupstina moze ovlastiti i za prvu zadacu.
(2) Prvi Upravni odbor Sredisnje banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje Medjunarodni monetarni fond nakon konzultacija s Predsjednistvom, i tri clana koje imenuje Predsjednistvo, od kojih dva iz Federacije (jedan Bosnjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa sestgodisnjim mandatom. Guverner, koji nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih drzava, moze svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog odbora. (3) Nakon prvog mandata, Upravni odbor Sredisnje banke Bosne i Hercegovine sastojat ce se od pet osoba koje imenuje Predsjednistvo na sest godina. Taj Odbor ce iz svojih redova izabrati guvernera na sest godina.
Član 8.
Financije(1) Parlamentarna skupstina svake godine na prijedlog Predsjednistva usvaja proracun koji obuhvaca izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadleznosti ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje medjunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(2) Ako se takav proracun ne usvoji u predvidjenom roku, privremeno ce se koristiti proracun za prethodnu godinu.
(3) Federacija osigurava dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu potrebnih proracunskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi Parlamentarne skupstine.
Član 9.
Opce odredbe(1) Osoba koja izdrzava kaznu po presudi Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optuznicu a ona se nije pokorila nalogu da izadje preda Sud, ne moze se kandidirati niti biti imenovana ili birana ili na koji drugi nacin postavljena na bilo koju javnu duznost na podrucju Bosne i Hercegovine.
(2) Naknade za duznosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati za vrijeme trajanja njihova mandata.
(3) Duznosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odrazavat ce opci sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Član 10.
Izmjene i dopune(1) Postupak. Ovaj Ustav moze se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupstine donesenom najmanje dvotrecinskom vecinom nazocnih u Zastupnickom domu koji pristupe glasovanju. (2) Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav ne smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz Clanka 2. ovog Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak.
Član 11.
Prijelazni aranzmaniPrijelazni aranzmani glede javnih duznosti, zakona i drugih pitanja odredjeni su u Dodatku II ovoga Ustava.
Član 12.
Stupanje na snagu(1) Ovaj Ustav stupa na snagu potpisivanjem Opceg okvirnog sporazuma kao ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
(2) U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti ce izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove sukladnosti s ovim Ustavom u skladu s Clankom 3.(3)(b).\" <\/p>",