O KANTONU
Sporazumom potpisanim u Washingtonu ( 1994.) između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda konstituirana je Federacija Bosne i Hercegovine kao Federacija kantona. Po Ustavu Federacije kantoni su administrativno-teritorijalne jedinice sa velikim stupnjem samouprave. Jedan od kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanski kanton. S obzirom na promjene do kojih je došlo agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i unutarnjom reorganizacijom Bosne i Hercegovine (Daytonski sporazum, 1995.) na dva administrativno-pravna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, Tuzlanski kanton formiran je na dijelovima nekadašnje oblasti sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzlanskog okruga. Prema odredbama Daytonskog sporazuma područje Tuzlanskog kantona je teritorijalno zaokruženo cjelinom ili dijelovima trinaest općina: Banovići, Doboj-Istok, Gradačac, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Čelić, Lukavac, Srebrenik, Teočak, Sapna, Živinice i Tuzla. Nove, u ratu formirane, općine su: Čelić, Teočak, Sapna i Doboj-Istok. One su formirane na područjima koja su pripala Federaciji Bosne i Hercegovine od dijelova bivših općina: Doboj, Lopare, Ugljevik i Zvornik, koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj. Samo su općine Banovići, Srebrenik i Živinice ostale u svojim ranijim granicama, dok su od svih drugih općina dijelovi pripojeni Republici Srpskoj. Tako je Tuzlanski kanton odvojen od svojih prirodnih granica, rijeka Drine i Save, preko kojih je imao izlaz na istok i sjever. Time je jedna geografska, privredna, infrastrukturna, ekološka i demografska cjelina poremećena. Tuzlanski kanton zauzima površinu od 2.649 km2, odnosno 10,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,17% teritorije Bosne i Hercegovine, sa gustinom naseljenosti od 189,8 stanovnika po km2 . Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku iz 2005. godine, na ovom području živi 502.862 stanovnika. Brojem stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton participira sa 21,60%. Na području bivše Tuzlanske regije, prema popisu iz 1991.godine, živjelo je 949.621 stanovnik, od toga: 525.427 Bošnjaka (55,33%), 268.581 Srba (28,28%), 83.320 Hrvata (8,78%) i 72.293 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali ili (7,61 %). Današnji prostor Kantona je dosta uži od prijeratne Tuzlanske regije pa je i nacionalna slika doživjela značajne procjene. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku iz 2005. godine na prostoru Tuzlanskog kantona živi 454.680 Bošnjaka (90,42%), 26.726 Hrvata (5,31%), 16.117 Srba (3,21%) i 5.339 ostalih (1,06%).
Sjedište Vlade Kantona je u Tuzli, koji je kulturni, univerzitetski i medicinsko-klinički centar ove regije.
Posjetite internet prezentacije općina Tuzlanskog kantona:
Općina Doboj Istok http://www.dobojistok.org
Općina Gradačac http://www.gradacac.ba
Općina Gračanica http://www.opcina-gracanica.ba
Općina Čelić http://www.celic.ba
Općina Lukavac http://www.lukavac.ba
Općina Srebrenik http://www.srebrenik.ba
Općina Živinice http://www.opcinazivinice.org
Općina Tuzla http://www.tuzla.ba
GRB I ZASTAVA TUZLANSKOG KANTONA (CDR-u , WMF I EPS-u i PDF-u )
ZAKON O GRBU I ZASTAVI TUZLANSKOG KANTONA
 |
 |
Pravilo veksilologije kaže da se zastava koja je propisana u svojem horizontalnom položaju (kao što je i zastava Bosne i Hercegovine u Zakonu o zastavi Bosne i Hercegovine), u vertikalni položaj ispravno postavlja tako da se zakrene za 90 stepeni, u smjeru kazaljke na satu.
"Prema pravilu veksilologije, nauke o zastavama, zastava se kači na lijevu stranu jarbola. Zastva BiH je horizontalna i problem nastaje kada se ona postavlja u vetikalni položaj. Zastava se kači u smjeru kazaljke na satu"- Džemal Bijedić, grafički dizajner.
